PAFF žurka za početak školske godine

Treći Pančevo Film Festival od 7. do 11. septembra i ove godine otvara prostor za avangardni film i ostvarenja koja nemaju prostor na drugim festivalima.
Besplatni muzički, filmski i edukativni programi, projekcije na nekoliko lokacija u gradu, koncerti i žurke.
Promotivna žurka održaće se baš za početak školske godine, prvog septembra, u klubu Zaokret u Beogradu. Veče počinje u 20 časova, a muziku (disco obscuro) će puštati Ivančići.

14055080_10154475110754322_746701190463682259_n
Pančevački filmski festival (PAFF) je internacionalni takmičarski festival dugometražnog i kratkog filma koji se održava u Pančevu, jednom od industrijskih centara Srbije.

Želja je da bude kulturna manifestaciju koja će obogatiti život građana Pančeva, okoline i regiona, i da utiče na stvaranje platforme za jedan drugačiji vid filmskog izraza i komunikacije. Žele da, takođe, inicraju i utiču na formiranje i stvaranje nove filmske publike, na one buduće filmadžije i filmofile. Na one koji će, na festivalu, po prvi put imati priliku da vide drugačiju vrstu kinematografije, na drugačiji način – u bioskopu – a da, pritom, imaju priliku da od samih autora čuju i nauče kako, zašto i na koji način se filmovi prave, čitaju, gledaju i vole.

pff

Detaljan program festival možete pogledati na: http://www.pancevofilmfestival.com/Satnica%20PAFF%202016.pdf

Vredno posetiti!

JJ

35°

Leto je… Raspust počeo svima, nekome će trajati kraće, nekom duže. Fakulteti (ne)upisani; (ne)zarađuje se na letnjim poslićima; neko se već priprema za more, bazen, a neko (ne)sedi kod kuće i (ne)razmišlja kako će provesti ovo leto …
Šta raditi sad? Kako iskoristiti slobodno vreme? Gde ići?
Pitanja koja će svakom proći kroz glavu bar jednom u ovim vrelim danima. Pokušaću da vam odgovorim bar na neka od svih tih pitanja, ili bar dam ideju kako na njih sami da odgovorite.

Pogled na Prag
Pogled na Prag

Pažnja: ovo nije recept za “Kako provesti super leto”, ali može biti. 🙂 Zavisi od vas, i vašeg truda. Da ne koristimo tu reč “trud”, jer cele godine ste se trudili, sad je vreme da odmarate. Lepše zvuči da je sve do vaše želje. Može tako? 🙂

Dakle?!

1) Putovanja

Naravno da ćete prvo želeti negde da odete na odmor kada ste već na raspustu. Ako ne želite da na to potrošite brdo novca predlažem da posetite sajt Klub putnika i pre svega vidite iskustva drugih ljudi koji su obišli svet – pa…skoro za džabe!
Ove godine, organizuje se Putnička škola u Aveiru, Portugalu. Avanturisti, čekirajte to!

Pogled na Atinu, prilikom posete Putničke kuće 2015
Pogled na Atinu, prilikom posete Putničke kuće 2015

Ako vam je Portugal pak daleko, i išli biste negde bliže ali ne znate kako i šta, tu je uvek Couchsurfing da vam pomogne da pronađete ljude širom sveta koji su voljni da vas ugoste na nekoliko dana ili vam bar pokažu grad. Ne morate uvek ići u hotele i apartmane, i hosteli su sasvim okej. Upoznavanje ljudi je nešto naj.
Ako želite nešto organizovanije, sigurnije, a da je opet ultra izazovno svakako svratite do Mladih istraživača Srbije. Možda pronađete neki volonterski kamp, boravite tamo sasvim besplatno, upoznate ljude iz celog sveta i posetite željenu zemlju.

volonterski kamp u Češkoj
volonterski kamp u Češkoj

Tu je i naša kontakt tačka za kampove Regionalni volonterski centar.
Ako vam sve to zvuči strašno i nerealno, i još niste spremni da sami napustite zemlju, i u Srbiji ima dosta kampova. Pre svega naši Sunflower u Omoljici i Rebicycle u Pančevu. Pridružite se ekipi!

“Travel changes you. As you move through this life and this world you change things slightly, you leave marks behind, however small. And in return, life—and travel—leaves marks on you.”
– Anthony Bourdain


2) Učenje

Hej! To što je naslov takao nepopularan nemojte da vas zaplaši, nastavite da čitate.
Kako svi volimo da otputujemo negde, lepo je znati i po koju stranu reč. Jedan od sajtova za učenje reči je i Memrise. Od početnih kurseva do onih malo naprednijih. Nije loše da naučite bar neke osnovne stvari za snalaženje u inostranstvu.
Ako imate viška vremena i ne idete nigde, a volite da učite nove stvari, za vas je na primer Coursera. Pretražite kurseve koji vas zanimaju i poslušajte predavanja sa nekih od najpoznatijih univerziteta.

2) Letnji posao

Kada ste se odmorili, i svašta nešto novo naučili, red je da nešto i zaradite. Tu su svakako sezonski poslovi, potražite obližnju Omladinsku zadrugu i raspitajte se o mogućnostima za vas. Ako biste više da sedite kod kuće i zarađujete, što je isto moguće, probajte freelance posao. Od običnog prepisivanja tekstova, do pravljenja aplikacija i sajtova. Ako vam ništa ne krene od ruke, tu je stavka 2) da je ponovo pročitate 🙂
I kao i uvek, tu su razni festivali, manifestacije i akcije na kojima možete učestvovati volonterski.

IMG_20150722_184518

Kao što sam na početku rekla, nije ovo nikakav recept, već samo pokušaj da vam zagolicam maštu i probudim interesovanja, pa dalje sami istražujte. Prilike će posle same stizati. 🙂

Lepo leto želim, u ime cele redakcije HAOS-a!

* ovde su pomenute samo neke od stvari koje je i autorka sama iskusila, ako pronađete ili znate za neke bolje, kao i vaša iskustva, željno čekamo da javite.
što bi se reklo, o neželjenim reakcijama na tekst (ne)ganjajte autorku

 

piše: JJankov

Vajfertova ruta

U subotu, 4. juna, u okviru manifestacije ,,Dani Vajferta”, održana je Vajfertova turistička ruta.
Obilazak je organizovala Turistička organizacija Pančeva, koja je organiyator i cele manifestacije. Svako ko je išao na rutu, mogao se upoznati sa jednim delom istorije našeg grada. Pored turističkog vodiča, sa nama je bio i glumac u ulozi Đorđa Vajferta, obučen u belo odelo, predstavljajući duh njegove pivare i svog uspeha. Ruta je počela u 11 časova.
Prva lokacija koju smo mogli posetiti bila je, naravno, kuća našeg velikana, Đorđa Vajferta. Mesto gde je sve počelo, 15. juna 1850. Odmah pored kuće nalazi se najstarija sačuvana pivara u ovom delu Evrope, čuvena Vajfertova pivara. Ona je takođe i prvi industrijski objekat na našim prostorima. Ova pivara je pre porodice Vajfert imala mnogo vlasnika, ali niko od njih nije bio toliko značajan. Dolazi u ruke Vajfertovih 1847. godine. Preživela je dva svetska rata, a radila do 1977. godine. 1991. godine dobija status kulturnog dobra.
dv
Nakon toga prošetali smo do Galerije savremene umetnosti, koja se nalazi u rodnoj kući Olge Smederevac, Vajfertove prijateljice. Galerija je od nedavno na tom mestu, za spomen Olgi, koja je veoma vrednovala i borila se za umetnost. Upravo na tom mestu su se okupljali najobrazovaniji ljudi tog vremena. Među njima su bili i istaknuti umetnici. Olga je lično u toj kući Đorđu čestitala dodelu Ordena Legije časti.
dvv
A šta je umetnost bez malo slikarstva? Baš zbog toga smo se uputili u Narodni muzej Pančeva. Tu su nas čekala dela našeg cenjenog umetnika i Đorđevog velikog prijatelja, Uroša Predića, po kome je Pančevačka gimnazija dobila ime. Uroš je i sam pohađao Gimnaziju, kao i mnogi drugi velikani našeg grada. Pored njegovih dela, tu se nalazi i legat porodice Aleksić-Smederevac.
Na autobuskoj stanici čekao je autobus koji nas je odvezao do Preobraženske crkve. Tu se nalazi poznati ikonostas koji je naslikao, ko drugi do Uroš Predić. Crkva je ispunjena njegovim radovima, koji prikazuju scene iz četiri jevanđelja. On je i sam dosta znao o hrišćanskoj veri, pošto mu je otac bio sveštenik. To mu je dosta pomoglo u realizaciji ovih radova.
Na putu do Crkve Svete Ane prošli smo pored Slavine, gde su Vajfertovi 1891. godine prebacili podrume za smeštaj piva. To je bilo neophodno jer su tada postojali problemi sa izlivanjem reke Tamiš, uz čiju obalu sa nalazi Pivara. Na Slavini je 1916. izgrađena i fabrika za pravljenje veštačkog leda, koja je radila do 1970. Crkva Svete Ane je zadužbina Đorđa i Marije Vajfert, povodom 50 godina braka. Ime je odabrao Đorđe, po svetiteljki po kojoj je njegova majka dobila ime. Crkva je 2000. godine dobila status spomenika. Na žalost, 70-ih godina prošlog veka pokradena je. Nestao je ikonostas koji je danas zamenjen kopijom, dok se original smatra uništenim. Danas se u njoj vrše službe i koncerti duhovne muzike.
Ruta se završila na Rimokatoličkom groblju, gde se nalazi grobnica porodice Vajfert. Đorđe je tu sahranjen 15. januara 1937. godine. Njegova sahrana je predstavljala veliki medijski događaj. Mnogi ljudi došli su da ga isprate i da se pozdrave sa tim velikim čovekom koji je promenio istoriju ovog grada. Njegova dela se i danas veoma cene, a od prošle godine se organizuje manifestacija pod nazivom ,,Dani Vajferta”.
Možete nam se pridružiti 10. i 11. juna na Trgu Đorđa Vajferta, gde ćete se moći družiti i uživati u pivu i pivskim pecivima.

piše: Sara Kureljušić

Još jedan pogled na Uroša Predića

U okviru manifestacije „Dani Vajferta“, 30. maja u Narodnom muzeju svečeno je otvorena izložba slika Uroša Predića, našeg cenjenog slikara i velikog čoveka.

up
Izložba je bila veoma posećena i primećena od stane Pančevaca, uz opuštenu atmosferu i dobru organizaciju. Ko je posetio izložbu mogao je da uživa u izvedbi mladog glumca, u liku Uroša Predića, i naravno da uživa u slikama ko je su bile izložene.
up2
Opus Uroša Prediča obeležen je brojnim portretima kao i delima religiozne tematike – ikona i ikonostasa. Dok se pejzaž javljao kao izuzetak i intimna preokupacija. Kada je u pitanju deo opusa nastao u Pančevu, može se reći da je na prvom mestu zbirka crteža iz nacrtne geometrije i još nekoliko skica, sačuvanih u pančevačkoj Gimnaziji „Uroš Predić“, nastalih za vreme umetnikovog školovanja u toj ustanovi.
Ako ste ipak propustiliotvaranje ove izložbe, koja traje do 12. juna, dođite na izložbu „U kući Olge Smederevac“ koja će biti otvorena 6. juna u 19 ćasova.
I naravno posetite manifestaciju „Dani Vajferta“ koja se održava 10. i 11. juna, i saznajte ko je sve živeo i stvarao u našem prelepom, ali pomalo zaboravljenom, gradu.
piše: Sofija Krstić

PAŽNJA: „Ne budi vrsta koja ugrožava“

Još jednom su gimnazijalci zajedno sa svojim profesorima pokazali nivo kreativnosti i dobre volje, ali pre svega želje da 22. aprila obeleže „Dan planete Zemlje“. Naime, cela organizacija nosila je naslov „Ne budi vrsta koja ugrožava“, a dešavanja su se odigravala na trgu kod dva bela medveda, i u dvorani Apolo.
5h

„Mislim da je ovo veoma korisno za očuvanje životne sredine našeg grada jer smo skupili puno flaša i limenki koje bi se inače bacile na otpad, a ne reciklirale. Rado sam prihvatila učešće u ovom ekološkom programu koji spaja lepo i korisno. Drago mi je što smo mi prvaci došli u velikom broju, ali i zato što su nam se pridružili i stariji učenici kao organizatori ali i kao naša značajna podrška.“

Učenica Magdalena Vranić I-6

Gimnazija „Uroš Predić“ je zajedno sa eko-sekcijom „Gimzeleni“, Kancelarijom za mlade grada Pančeva, Domom omladine, ali i mnogim volonterskim organizacijama pomogla da i ove godine 22.april poprimi na značaju, kao i da u ljudima izazove želju za očuvanjem planete Zemlje. Jedna od aktivnosti bila je posvećena najmlađima. Na štandovima kod dva bela medveda našle su se puzle i bojanke aktivista Crvenog krsta kojima su se mališani rado posvetili. Pravljeni su različiti i interesantni predmeti, muzički instrumenti  i rekviziti od reciklažnog materijala koji su se kasnije koristili za slikanje u Foto-kabini u Dvorani Apolo što je izazvalo veliko interesovanje.
1h

Nakon svega toga, Pančevci su imali mogućnost da prisustvuju promocijama Crvenog krsta, Kompas-a, Žmig-a, Pokreta Gorana i centra volontera Pančeva, Regionalnog volonterskog centra, Udruženja „Suncokret“ iz Omoljice, Udruženja „Na pola puta“, Udruženja „Connecting“ i još mnogih drugih.

2h
Vrhunac atmosfere donela je eko-karaoke žurka kojoj su se rado priključili đaci , ali su i profesori na delu pokazali da su mašta i kreativnost nekad bitniji od znanja.
3h

„Bilo je jako zanimljivo i veoma napeto pošto sam morao da pevam pesmu svetske grupe. Imao sam dva nastupa i oba su prošla primećeno. Mislim da je ovo jako bitno za očuvanje grada i za mlade takođe. Mislim da je važno da profesori učestvuju u ovim akcijama da bi poboljšali svoje odnose sa učenicima. Nadam se da će čitaoci ovog članka shvatiti važnost očuvanja okoline.“

Učenik Marko Kukić I-6

0h
Jedna od činjenica da je ovo samo još jedan u nizu uspeha gimnazijalaca jeste broj sakupljenih plastičnih flaša, čepova i limenki koje su zamenile ulaznice.
Cilj ove akcije jeste da u svima nama probudi potrebu za očuvanjem planete, ali i za dobrom atmosferom koja pokreće sve nas.
4h

Priključi se i ti i ne budi vrsta koja ugrožava poručuju nam gimnazijalci.
piše: Marija Stanojević

Beldocs 2016 – Festival dokumentarnog filma

Projekcijom domaćeg filma U potrazi za snom Mladena Mitrovića, 12. maja u Velikoj dvorani Sava centra počinje 9. Beldocs, festival najboljih dokumentarnih filmova iz čitavog sveta, koji će do 18. maja predstaviti više nego intrigantna ostvarenja.

bd

Priča filma kome je pripala čast da otvori Beldocs, uz koju se publika smeje i plače u isto vreme, postavlja pitanje: Koliko daleko bi svako od nas otišao u potrazi za snom? Film je realizovala producentska kuća Fabrika snova iz Beograda u saradnji sa bosanskohercegovačkim i hrvatskim koproducentima, Balkan Art Centar iz Sarajeva i Factum iz Zagreba, uz podršku Filmskog centra Srbije i Ministarstva kulture Republike Srbije, a UNESCO ga je podržao prepoznavši ga kao jedan od svojih milenijumskih projekata. U potrazi za snom sniman je u 12 zemalja.

Beldocs zatvara najnoviji film Majkla Mura Koga sledećeg napasti? 18. maja, koji nakon premijere u Torontu, te prikazivanja u Kanadi, Njujorku, Čikagu, Berlinu, Luksemburgu, Filadelfiji i Novom Zelandu, stiže i pred beogradsku publiku. Kontroverzni Oskarovac provokativan je kao i uvek, i to u urnebesnoj komediji u kojoj ne preza ni od čega, kako bi odgonetnuo šta je zapravo potrebno da Amerika ponovo bude velika! Mur tako objašnjava Pentagonu gde bi trebalo da se dogodi sledeća invazija i sprema upravo jednu novu u ime Amerike…

U devetoj godini postojanja, festival Beldocs donosi mnoge novine. Najpre, mesta održavanja proširena su za nekoliko dvorana. Nakon otvaranja koje će sada već tradicionalno biti u Sava centru, festival se nastavlja u Domu omladine Beograda, Dvorani kulturnog centra Beograda, Jugoslovenskoj Kinoteci, zatim u bioskopu Fontana i prvi put u Budvi u renoviranom Cadmus Cineplex bioskopu, čime Beldocs ove godine probija granice svog delovanja.

Filmovi su raspoređeni u nekoliko kategorija od kojih su dve zadržale svoj takmičarski karakter. Naravno u pitanju su Međunarodni i Srpski takmičarski program, a prvi put ove godine, u domaćoj selekciji biće, pored Gran prija za najbolji film, dodeljene i dve strukovne nagrade – za najbolju montažu i najbolju kameru u dokumentarnom filmu.

Selektor Međunarodnog programa, kao i omaž programa posvećenog čuvenom dokumentaristi Robertu Flaertiju je Greg Di Kjur, filmski teoretičar i autor, dok domaću selekciju potpisuje Darko Lungulov, filmski režiser.

Detaljnije o festivalu požete pročitati na linku, dok detaljan program možete pronaći ovde.

izvor: Beldocs

J.J.

“Ne budi vrsta koja ugrožava”

Eko-sekcija „Gimzeleni“ Gimnazije „Uroš Predić“ Pančevo, Kancelarija za mlade grada Pančeva i Dom omladine Pančevo ove godine zajedno sa brojnim pančevačkim organizacijama civilnog društva i volonterima/kama, obeležavaju Dan planete Zemlje u Pančevu

bm

Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje (Earth Day) obeležava se 22. aprila u više od 150 zemalja širom sveta, u cilju skretanja pažnje građanima na značaj očuvanja prirode i sprečavanja negativnih posledica po životnu sredinu.
Cilj obeležavanja tog datuma je upozorenje na opasnosti koje prete životu na Zemlji, ekosistemima i urbanim zonama usled razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrevanja i klimatskih promena. Ovaj značajan datum se obeležava kako bi svetska populacija postala svesna svoje odgovornosti prema planeti na kojoj živi i tako smanjila negativan uticaj na životnu sredinu (www.earthday.org).

Eko-sekcija „Gimzeleni“ Gimnazije „Uroš Predić“ Pančevo, Kancelarija za mlade grada Pančeva i Dom omladine Pančevo ove godine zajedno sa brojnim pančevačkim organizacijama civilnog društva i volonterima/kama, obeležavaju Dan planete Zemlje u Pančevu.

Tim povodom osmišljene su razne aktivnosti.
fb događaj za detaljniju agendu: link

U međuvremenu, pozivamo te da se priključiš FB akciji, na sledeći način:
– FOTOGRAFIŠI SE SA PORUKOM koju želiš da uputiš ostatku sveta povodom Dana planete Zemlje,
– Fotku POSTUJ javno (public) na Fejsbuk i u opisu napiši #danplanetezemljepancevo,
– POJAVI SE 22. aprila na jednoj od lokacija proslave Dana planete Zemlje u Pančevu i pokupi bedž koji će te sačekati.

Od svih postovanih fotografija biće napravljen promo GIF i stop moušn video.

Učestvuj, NE BUDI VRSTA KOJA UGROŽAVA!

JJ

“Srednjoškolci za srednjoškolce” po šesti put

Uija srednjoškolaca Srbije već šestu godinu uspešno organizuje projekat SzS, koji će se ove godine održati 22. aprila.

nalepnica1

U realizaciji projekta je do sada učestvovalo više od 30 gradova i opština u Srbiji, 8000 srednjoškolaca, 1600 preduzeća i finansirano je preko 70 projekata učeničkih parlamenata. BUDI I TI DEO!

SzS je baziran na konceptu “Social Day” projekta koji se godinama unazad održava u zemljama Evrope, koji se zasniva na srednjoškolskom aktivizmu i društveno odgovornom poslovanju preduzeća. SzS je samoodrživi projekat osmišljen u cilju prikupljanja finansijskih sredstava kako bi se poboljšalo stanje srednjih škola širom Srbije.

Svaka škola, preduzeće, institucija i pojedinac koji podrži ovaj projekat podstiče učenike/ce na sticanju radnog iskustva i time dobiju mogućnost da doprinesu poboljšanju svoje škole.

Novac se donira u prvi srednjoškolski fond koji je osnovala UNSS.

Drugi deo akcije podrazumeva da zainteresovani učenički parlamenti konkurišu sa svojim projektima od kojih će izabrani biti finansirani iz fonda.

Više o samom projektu na linku: www.srednjoskolci.org.rs/szs

Magično veče u Apolu

 

Luka Ivanović i David Kolaković su u petak 25. Marta su u dvorani ’’Apolo’’ Doma omladine napravili  haos i pokazali brojnoj publici šta je to magija i kako funkcionišu neki od trikova. Pored umeća u magiji uspeli su i da veče upotpune dobrom šalom i odličnom pričom i komunikacijom sa publikom. Talentovani i vešti mađioničari priredili su Pančevu veče koje neće skoro zaboraviti.

Luka i David su nam predstavili svoju verziju  takozvane ’’ulične magije’’ koja se dešava uživo i za koju nisu potrebni nikakvi posebni rekviziti.

Imala sam priliku da porazgovaram, i postavim nekoliko  pitanja ovim magičnim umetnicima. 🙂

dd

Kada i kako ste počeli da se interesujete za magiju i trikove?

Luka: Pre oko dve godine spontano sam se zainteresovao za magiju.Počeo sam od najjednostavnijih trikova da bih potom prešao na one zahtevnije i naprednije.

Kako si došao do naprednijih?

Luka: Svakodnevnom vežbom i naravno praksom.Pokazivao sam mnogim ljudima trikove i na taj način sam napredovao i naučio da komuniciram sa ljudima.

David: Luka me je zainteresovao za magiju pokazavši mi jedan trik koji nisam razumeo.Moja zainteresovanost je proizašla iz ljudske znatiželje, težnje da se objasni i sazna ono što nam je nepoznato.

Sa čime u životu bi mogao da po povežeš magiju?

Luka: Sa filmom, zato što je osnova i jednog i drugog iluzija.I magijom i filmom mi pričamo neku priču, i jedno i drugo su velike iluzije stvarnosti.

Luka i David dele interesovanja, pored magije obojica se bave i filmom.

Kako ti je magija promenila svakodnevni život i da li možeš da je koristiš u njemu?

Luka: Naučio sam kako ljudski mozak funkcioniše, kako opaža stvari i na koji način se njime manipuliše.U svakom trenutku mogu da uradim neki trik, nije bitno sa čim.

S obzirom da ovo nije tvoja prva mađioničarska predstava na koji način su ljudi uticali na tvoj dalji rad i da li su uopšte?

Luka: Više ljudi je čulo čime se bavim i interesovalo se za moj rad i upravo me je to i motivisalo da nastavim dalje da se bavim magijom i trikovima.

Nadamo se da će Luka i David imati puno uspeha u budućem radu, i da će nam priređivati jos mnogo ovakvih večeri! A do tada, pogledajte Lukine ulične nastupe 🙂

piše: Vladana Plavšić

Šta ono beše H2O?

Povodom Svetskog dana voda 22. marta, iznosimo neke činjenice i zanimljivosti o ovoj čudesnoj tečnosti i podsećamo na njen značaj i bitnost očuvanja.

* Svetski dan voda (World Water Day) obeležava se svake godine 22.marta. Taj dan je usvojen rezolucijom Ujedinjenih nacija u decembru 1992. Već od 1993. ovaj dan je počeo da se obeležava i da njegov značaj raste.
Ovim danom UN žele da podsete na vašnost zaštite voda i na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima sveta. Period od 2005. do 2015. godine bio je proglašen decenijom voda.

Voda je temelj zivota i osnovni sastojak svakog zivog bica.

Nešto što se uči iz Prirode i društva u prvim razredima osnovne škole je da je voda providna tečnost koja formira reke, jezera, okeane i kišu. Ona je glavni sastojak živih bića. m
Kao hemijsko jedinjenje, molekul vode sadrži jedan atom kiseonika i dva atoma vodonika, koji su povezani kovalentnim vezama. Možda i pre nego što smo naučili hemijske elemente i reakcije, znali smo, ili barem čuli, za H2O.
Voda je tečnost na sobnoj temperaturi i pritisku, javlja se i u svoja dva druga agregatna stanja čvrstim, ledom; i u gasovitim stanju, pari. Ona se takođe javlja u obliku snega, magle, rose i oblaka…
mm
Možete pogledati komični animirani filmić o nastanku vode link
kao i ruski dokumentarac Pamćenje vode

Ono što je zanimljivo kod vode:

1. Oko 70 % telesne mase odraslog čoveka čini voda, a na rođenju voda čini 80 % telesne težine novorođenčeta;

2. Zdrava osoba može da popije maksimalno 48 čaša vode u toku dana; Brz unos velike količine vode može dovesti do “opijanja” organizma, što dovodi do naglog povećanja krvnog pritiska.

3. Preporučeni dnevni unos vode je 2 litara na dan. Jedan deo vode u organizam se unese ne samo u tečnom obliku, već i hranom ili nekim drugim napicima;

4. Osvežavajući napitci, kafa i čaj, iako su uglavnom sadržani od vode, u sebi imaju i određenu količinu kofeina. Kofein se ponaša kao blag diuretik, ometajući normalan transport vode kroz organizam;

5. U trenutku kada čovek ima osećaj žeđi, organizam izgubi preko 1 % ukupne količine vode koju sadrži;

6. Nakon intenzivnih fizičkih napora gubitak telesne težine čoveka odlazi na gubitak određene količine vode u organizmu, a ne na gubitak masti iz organizma;

7. Čista voda (koju čine isključivo atomi kiseonika i vodonika) ima neutralnu pH vrednost (pH= 7);

8. Voda rastvara više substanci od bilo koje druge tečnosti. Spada u najbolje rastvarače hemijskih supstanci, minerala i nutritijenata;

9. Negde između 70 i 75 % Zemljine površine je pokriveno vodom; Veća količine slatke vode je skladištena u zemlji, nego što je ona prisutna na površini zemlje;
earth
10. Od ukupne količine vode na zemlji, ljudima za korišćenje je pristupačno tri desetine. U ovu količinu ulaze vode podzemnih akvifera, reka i jezera;

11. Voda kruži u okviru “zatvorenog sistema”, tako da retko dolazi do gubitka ove materije. Tako da ista voda koja je postojala na zemlji pre milion godina je i danas prisutna;
mmm
12. Ključa na 100, a ledi se na 0 stepeni celzijusa.

13. SAD ima tri puta veću potrošnju vode na dan od proseka za Evropske zemlje i mnogo više vode od većine zemalja u razvoju; Prosečna potrošnja vode u većini evropskih zemalja kreće se između 120 i 150 litara;

14. Stanovnici Srbije, prema zvaničnim podacima, dnevno u proseku troše 250 – 300 litara vode, što se ocenjuje kao „rasipničko ponašanje”;

15. 1,1 milijarda ljudi nema pristup zdravoj pijaćoj vodi; 2,5 milijardi nema elementarne sanitarne uslove za normalan život; dok više od 5 miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje se prenose zagađenom vodom !

Voda ne zna za geografske granice i političke, ekonomske i druge prepreke. Ona je potreba svakog čoveka, bez obzira na boju kože, veru ili naciju.

Kada bi se samo malo više povelo računa kako o potrošnji električne energije (tekst o tome), tako i o potrošnji pijaće vode, svet bi bio bolji. Iako je voda obnovljivi resurs, nije sva voda na zemlji pijaća voda (oko 2% ukupne količine) i ako se ovako nastavi sva voda će biti zagađena.
Zato, isključujmo slavinu dok peremo zube, ne tuširajmo se satima, ne perimo ulice pijaćom vodom, ne bacajmo smeće i ne prosipajmo hemikalije…

Čuvajmo sebe, čuvajmo našu planetu – naš dom!

J.J.